Dragi znalci!
Kraj kalendarske godine vrijeme je kada obično završavamo tekuće poslove, zbrajamo i podvlačimo crtu, “pravimo”račun za sve što je (ne)ostvareno te vizionarski predviđamo ono što nas čeka iza ugla. Ovom prilikom odlučili smo zaobići takva očekivanja, ali ne zbog toga što kritika postojećeg ili plan nadolazećeg ne bi odgovarali. Upravo suprotno, oni čine naš uobičajen modus operandi koji zbog toga nije ni potrebno posebice isticati. U svakom broju nastojimo ponuditi spektar tema i pristupa ističući time i širinu i dubinu promišljanja koju bi ekonomisti, ili oni koji se žele baviti ekonomijom, trebali imati.
Provedba takvoga pristupa pretpostavlja intenzivnu suradnju između autora i uredništva. Zbog toga smo naš suradnički tim osnažili s četiri nova imena. Počašćeni smo što ćemo imati priliku usko surađivati sa Stjepanom Srhojem (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu), jednim od najcjenjenijih mlađih hrvatskih ekonomista, čiji nas ostvareni znanstveni rezultati nisu ostavili ravnodušnima. Kolega Srhoj prvi je član uredništva Znalca koji nije zaposlen na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (EFZG). Time širimo priču i izvan EFZG-a kao matične institucije časopisa te šaljemo poruku da u Znalcu ima mjesta za sve koji žele, mogu i znaju. Dodatno, imenovan je i tim tehničkih urednika s troje mladih znanstvenika, vjerujemo budućih oslonaca časopisa: Petra Halar, Ivan Jajić i Sara Melkić (svi s EFZG-a). Navedena imenovanja omogućit će nam da poboljšamo kvalitetu časopisa, ubrzamo izdavački proces, ponudimo dodatne sadržaje te postanemo vidljiviji na društvenim mrežama.
Upravo internetska stranica i društvene mreže glavni su mediji putem kojih naš časopis nastoji doprijeti do svojih čitatelja. Iza sebe nemamo snažnu mašineriju, već priču gradimo organskim rastom na osobnom entuzijazmu. Za vjerne čitatelje, one koji žele biti informirani u stvarnom vremenu o novim prilozima i brojevima, kreirali smo Newsletter koji šaljemo na e-mail adrese pretplatnika neposredno nakon objave novoga sadržaja.
U tekućem broju (volumen 3 broj 4) za naslovni tekst odabrali smo temu koja je u (ne)izravnom fokusu svih čitatelja. Hrvatski je sustav zdravstva višestruko ispričana priča, vrući “krumpir” koji nikako da se ohladi. Iz britkog pera Šime Smolića, vodećeg hrvatskog stručnjaka za ekonomiku zdravstva, saznajemo da postoji svjetlo na kraju tunela, tj. da ima novaca u hrvatskom zdravstvu, ali i da će nam taj tunel ostati beskonačno dugačak ako ne osvijestimo da problem nije zdravstvene nego ekonomske prirode. Viktor Viljevac, mladi ekonomist kojeg ćemo zasigurno sve više čitati i slušati, u koautorstvu objašnjava kome idu novci (vlasnicima ili radnicima) u doba rekordne profitabilnosti privatnoga sektora. Obradili smo, sada već u svakom broju, gotovo neizbježnu temu umjetne inteligencije, no ovaj put iz perspektive religije. Ispod radara nije nam prošao ni regionalni posjet Adama Granta, jednog od vodećih svjetskih poslovnih govornika, pisca stručnih bestselera i vrhunskog znanstvenika. Obrađene su i teme poput državnog intervencionizma u određivanje cijena naftnih derivata, organizacijske klime uslužnosti, primjene analize lica u selekcijskom procesu ili dizajna organizacije i posla visoko uspješnih zaposlenika. Za svakog ponešto, reklo bi se. Uz slogan koji pozdravlja korisnike Gradske knjižnice Zadar (“Mozak treba vježbati. Najbolje čitanjem.”) prepuštamo vas mentalnoj gimnastici skrojenoj za ekonomiste koji žele znati više.
Tomislav Hernaus
GLAVNI UREDNIK ČASOPISA