Iz kretanja profitnih marži i povrata na kapital vidi se da je razdoblje gospodarskog rasta prije dugogodišnje recesije, koja je započela 2008. i završila u posljednjem tromjesečju 2014. godine, bilo obilježeno povećanjem profitabilnosti. Sve tri mjere profitabilnosti najviše predrecesijske vrijednosti dosežu 2007. godine, nakon čega slijedi razdoblje oštrog pada. Oporavak profitabilnosti započeo je prije samog izlaska iz recesije, a pandemija COVID-19 i zatvaranje gospodarstva 2020. godine očekivano su praćeni novim padom.

S druge strane, profitabilnost poduzeća koja posluju u Republici Hrvatskoj je 2023. i 2024. godine bila najveća u cijelom promatranom razdoblju, veća i od one zabilježene 2007. godine. Povećanje profitabilnosti vidljivo je i ako se četverogodišnje razdoblje 2021. do 2024. usporedi s četverogodišnjim razdobljem 2016. do 2019. godine. Slično kao i na tržište rada, poslovni ciklusi očigledno imaju snažan utjecaj na profitabilnost poduzeća. Bitno je naglasiti da je ovdje riječ o nefinancijskim privatnim poduzećima promatranim u cjelini i da doneseni zaključci ne vrijede za svako pojedino poduzeće.

Usporedba profitnih marži s drugim zemljama europodručja

S obzirom na to da pouzdani izvori podataka kao što je Eurostat ne objavljuju podatke o profitabilnosti poduzeća za različite zemlje europodručja ili Europske unije, nije moguće na jednostavan način usporediti profitabilnost poduzeća u Republici Hrvatskoj s onom u drugim zemljama Europske unije. Ipak, pokušali smo povući paralelu između hrvatskog i njemačkog gospodarstva. Bundesbank (2024.) je objavio da je 2023. godine marža dobiti prije oporezivanja u Njemačkoj iznosila 5,3%, godinu dana ranije 4,2%, odnosno 5,1% u 2021. godini. Istovjetna je marža za cijelo hrvatsko gospodarstvo, bez isključivanja poduzeća u državnom i mješovitom vlasništvu te poduzeća s jednim zaposlenim (radi usporedivosti s njihovim podatcima, op. a.), kronološki iznosila 6,6% (2023. godina), 6,2% (2022. godina) i 6,2% (2021. godina).

Prethodno izneseni podatci pokazuju da su poduzeća u Republici Hrvatskoj u prosjeku poslovala s većim profitnim maržama od onih u Njemačkoj. Objašnjenje glavnih uzroka ovih razlika zahtijeva zasebno istraživanje, ali je zasigurno na njih utjecala i razlika u cikličkom položaju hrvatskog i njemačkog gospodarstva. Primjerice, dok se njemački BDP smanjio 2023. godine, hrvatsko je gospodarstvo te godine zabilježilo stopu rasta od 3,8%. Značajne razlike bile su prisutne i 2022. godine, u kojoj je njemačko gospodarstvo poraslo 1,8% naspram domaće stope rasta od 7,3% (Eurostat, 2025.).

Smatramo važnim napraviti i širu usporedbu. U tu svrhu koristili smo nalaze Vasca Botelha (2024.), ekonomista Europske središnje banke koji je analizirao profitne marže poduzeća u europodručju kombinacijom različitih izvora podataka. Uspoređujući naše izračune s njegovim rezultatima, ustanovili smo da se marže dobiti prije oporezivanja u Republici Hrvatskoj već neko vrijeme nalaze iznad onih u europodručju.

Dobit prije oporezivanja
i troškovi rada

Kao potvrda da povećanje dobiti nije samo računovodstvene prirode mogu poslužiti podatci Državnog zavoda za statistiku (2025a.) o omjeru naknada zaposlenicima, koje uključuju i neoporezive primitke kao što je nagrada za radne rezultate, i dobiti koju si isplaćuju vlasnici poduzeća. Grafikon 2 potvrđuje zaključak da su 2023. i 2024. godina bile dosad najuspješnije po pitanju profitabilnosti poduzeća, ovaj put u kontekstu odnosa između troškova rada i dobiti isplaćene vlasnicima poduzeća. Omjeri su bili niži nego u ranijim godinama kao što su 2007.[1] i 2019., koje je obilježila relativno visoka profitabilnost i mogu se smatrati vrhuncima ekspanzivne faze poslovnog ciklusa mjereno profitnim maržama i povratom na kapital.