Dragi znalci!
Ponovno vas nastojimo obogatiti novim (kvalitetnim) sadržajima. Zvuči jednostavno i lakše ostvarivo nego što zapravo jest. S jedne strane, prosječni homo academicus (“akademski” čovjek) u širem smislu, odnosno homo oeconomicus (“ekonomski” čovjek) specifično danas raspolažu s bezbroj podataka i informacija, toliko da nerijetko osjećaju informacijsku preopterećenost, mentalni umor i tiraniju izbora. Literatura i praksa prepoznaju niz strategija i savjeta kako se nositi s informacijskim izazovima, od primjene tehnoloških gadgeta do donošenja životnih odluka poput preseljenja na pusti otok ili promjene zaposlenja i karijere. Svaki put je dobar ako je prethodno dobro promišljen.
Racionalna većina ipak nije sklona radikalnim potezima. Ona će prije težiti smislenom filtriranju i učinkovitoj obradi podataka i informacija, a u svrhu stjecanja znanja i mudrosti. Filtriranje ulaznih informacija možda je i ključno. Pritom svaki pojedinac koristi vlastite načine odabira sadržaja (novina, portala, časopisa, knjiga i dr.) koje čita i prati. Jedan od možda slabije osviještenih kriterija jest onaj koji se odnosi na kvalitetu izvora informacija. Doista, nisu svaka knjiga ili članak, pa tako i predavanje ili razgovor, vrijedni vašeg vremena.
Ne ulazeći u dublju raspravu, želim skrenuti pozornost na razliku koja postoji između osoba koje stvaraju znanje i onih koji ga prenose. Predano i temeljito, kroz analizu i eksperimente, istraživači, inovatori i analitičari dolaze do novih otkrića i originalnih spoznaja kojima vertikalno pomiču granice postojećeg razumijevanja. S druge strane, predavači, komunikatori i savjetnici, usredotočeni su na horizontalno dijeljenje i približavanje već poznatih spoznaja široj publici. Obje su uloge ključne iako rijetko integrirane u istoj osobi.
Svakako treba znati prepoznati i izbjeći krajnosti: izvrsnog znanstvenika koji ne zna prenijeti znanje drugima, kao i uvjerljivog komunikatora koji lijepo govori, ali bez vlastita iskustva ili dubljeg poznavanja problematike. Ekonomski znalac nastoji okupiti autorski tim koji može dijagonalno odgovoriti očekivanjima čitatelja: kreativno stvarati i razumljivo dijeliti stečeno znanje. Iako i među nama postoje razlike, krivulja učenja je zacrtana i slijedimo ju osobnim primjerom.
Prilozi u tekućem broju Znalca potvrđuju nastojanja da vam približimo vlastito osmišljena i rigorozno provedena istraživanja. Za naslovnu temu odabrali smo najnovije rezultate GEM istraživanja. Autorski tim Ekonomskog fakulteta u Osijeku više od 20 godina sustavno i predano prikuplja podatke, informacije i akumulira znanje o teoriji i praksi poduzetništva. Danim preporukama šalje jasnu poruku hrvatskim poduzetnicima, nositeljima javnih politika, ali i akademskoj zajednici što nam je zajedno činiti da osiguramo bolje sutra. Obrađena je i vrlo aktualna tema (ne)financijskog izvještavanja u javnom sektoru, pri čemu su promatrani stavovi različitih dionika (javnih menadžera, političara, zainteresiranih građana i računovođa). Najavljena je nova klasifikacija djelatnosti, kao i istražen potrošački minimalizam budućih generacija kupaca. Uz praktični prikaz predinkubacije kao važnog koraka za razvoj i implementaciju poduzetničke ideje, odnosno isticanje važnosti sna za pojedinačnu te vitke proizvodnje za procesnu uspješnost organizacije, broj zaključujemo s tekstom o prijeko potrebnoj ljubaznosti na poslu. Dovoljno je razloga da odvojite sat vremena i ponovno uložite u svoj profesionalni i osobni razvoj.
Tomislav Hernaus
GLAVNI UREDNIK ČASOPISA