POSLOVNI SLUČAJEVI
Predinkubacija:
poduzetnički vjetar u leđa
Nina Begičević Ređep
7 min
Prema istraživanju Global Entrepreneurship Monitor (GEM), u Republici Hrvatskoj postoji visoka razina percepcije o prilikama za poduzetnički pothvat. Istovremeno, domaća poslovna okolina nije poticajna za poduzetničku aktivnost. Uz prisutnost značajnih prepreka ulasku na tržište i postojećih vladinih politika, kao glavna ograničenja ističu se i nedostatan doprinos obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih te niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor.
Važnost obrazovnih institucija u stvaranju poduzetničkih kompetencija studenata
Tko je kriv za trenutnu situaciju? Umjesto da upiremo prstom i tražimo glavnog krivca, možda je korisnije utvrditi što nam je raditi da bi svima bilo bolje. Gledano iz perspektive obrazovnih institucija kao dionika, snažan je doprinos moguće ostvariti kroz poduzetničko obrazovanje. Upravo stjecanje poduzetničkih znanja i vještina, kako pokazuju istraživanja (Thanh Le i sur., 2022.), glavni je motiv studentima da nakon završetka studija preuzmu rizik i odluče se za poduzetničku karijeru. Razvoj poduzetničkih kompetencija mladih, uz osobnost (npr. kreativnost, samopouzdanje) i strast, predstavlja ključan pokazatelj budućih poduzetničkih inicijativa (Uddin i sur., 2022.; Hoang i sur., 2025.).
Važnost pružanja formalnog obrazovanja u području poduzetništva već su prepoznale gotovo sve visokoobrazovne institucije u Republici Hrvatskoj. Primjerice, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima Katedru za poduzetništvo, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku još je prije 25 godina pokrenuo poslijediplomski studij Poduzetništva, a Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu poznat je po sveučilišnom diplomskom studiju Ekonomika poduzetništva.
Međutim, trebamo biti svjesni da transfer konceptualnih znanja i razvoj generičkih vještina u kontroliranim uvjetima nisu dovoljni. Globalna poduzetnička iskustva pokazuju da je za uspjeh od iznimne važnosti da obrazovne institucije omoguće programe potpore u vrlo ranoj fazi nastanka i razvoja poduzetničke ideje. Programi predinkubacije, često neopravdano marginalizirani zbog nezrelosti samih poduzetničkih ideja u odnosu na inkubacijske programe, jedan su od načina kako potaknuti i uspješnije iskoristiti poduzetnički potencijal i izgraditi poduzetničke kompetencije studenata. Jagačić i suradnici (2024.) potvrdili su važnost predinkubacije za uspjeh inkubacije te definirali kriterije za prepoznavanje zrelosti poslovne ideje.
Glavna obilježja i aktivnosti predinkubacije
Predinkubacija obuhvaća proces razvoja i razmatranja poslovne ideje u ranoj fazi njezina nastanka, u trenutku u kojem su potrebni ciljana edukacija, mentorstvo i savjetodavne usluge kako bi se s visokom sigurnošću procijenila održivost i komercijalna isplativost kreativne ideje. Tijekom procesa predinkubacije poduzetnička ideja se razvija, potencijalno i tehnološki unaprjeđuje te počinje priprema poslovnog plana na osnovi kojega potencijalni ulagači ocjenjuju komercijalni potencijal predloženog tehnološki inovativnog projekta.
Potencijalnim su poduzetnicima obrazovanje, mentorsko vođenje i stručni savjeti prijeko potrebni upravo u fazi predinkubacije kako bi mogli dodatno razviti ideju, uvjeriti se u njezinu održivost, utvrditi očekivanu komercijalnu primjenu, skalabilnost ideje i dr. Predinkubacija je ključna, iako tijekom ove faze izostaju ulaganja fondova rizičnog kapitala i poslovnih anđela zbog još uvijek velike rizičnosti same ideje. Upravo zbog prethodno navedenog, razvijaju se predinkubacijski centri koji pružaju podršku poduzetnicima početnicima (najčešće šestomjesečnu ili jednogodišnju).
Nerijetko se takvi centri osnivaju pri sveučilištima ili fakultetima kako bi, između ostaloga, omogućili zainteresiranim studentima fizičke sadržaje, poput ureda i zajedničkih radnih prostora, laboratorija, rad u istraživačkim timovima i na projektima, korištenje specijalizirane opreme za tehnološki razvoj i slično. U okviru sveučilišnih (pred)inkubacijskih centara prioritet se stavlja na prepoznavanje i razvoj ideja, poticanje studenata na preuzimanje rizika, edukaciju i mentorstvo, osiguranje potrebnih preduvjeta za razvoj inovativnih ideja i pokretanje poduzetničkih inicijativa. Dodatno, s predlagateljima ideja razrađuje se poslovni plan, pri čemu se nerijetko inicijalne ideje dorađuju koristeći znanje i iskustvo mentora i ostalih angažiranih stručnjaka.
Naglasak je u predinkubacijskim programima na ranom prepoznavanju i razvoju tehnološki inovativne te komercijalno isplative poduzetničke ideje. Ideje se mogu razvijati već u okviru provedbe nastave na fakultetu primjenom inovativnih koncepata učenja i poučavanja: učenje temeljeno na radu i projektni način rada, kroz timsko rješavanje problema koje zadaju kompanije u okviru određenih predmeta studijskog programa ili uz mentorstvo profesora s fakulteta i stručnjaka iz prakse. Platformu za generiranje predinkubacijskih inicijativa mogu činiti i znanstvenoistraživački projekti i istraživački laboratoriji visokoobrazovnih i znanstvenih institucija. Bitno je da u njima potencijalni mladi poduzetnici imaju priliku razvijati vlastito osmišljene proizvode i usluge, koji bi mogli doseći fazu prototipiranja i nakon validacije te selekcije, ući u fazu inkubacije.
Slika 1. Model predinkubacije
FOI-jev centar za predinkubaciju u pametnoj industriji: budućnost na dlanu
FOI je visokoobrazovna javna institucija koja je u Republici Hrvatskoj prva prepoznala važnost predinkubacije. Nositelj je projekta Centar za predinkubaciju u pametnoj industriji financiran iz Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizama) uz partnerstvo s nekolicinom gradova i općina, u iznosu od 6 milijuna eura. Do pokretanja projekta Centar za predinkubaciju FOI-ja došlo je zbog potrebe za integriranjem svega onoga što FOI radi u suradnji s IT partnerima: od istraživanja, projekata, prakse, inovativnih koncepata učenja i poučavanja, startup@foi programa i razvoja okvira za stvaranje poduzetničkih kompetencija studenata.
Inicijativa za osnivanjem Centra za predinkubaciju nije došla preko noći. Još 2020. godine FOI je pokrenuo Startup akademiju zahvaljujući kojoj danas možemo izdvojiti čitav niz uspješnih primjera razvojnih tvrtki (npr. Tourgent, MyBeeLine, Looma, Do More, Choncha). Ohrabreni postignutim poduzetničkim uspjesima, ali i na osnovi ispitivanja mišljenja studenata (85% ispitanih je pokazalo visok interes za pokretanje vlastitog poduzeća, ali i priznalo nisku percepciju vlastite spremnosti) na FOI-ju su odlučili napraviti dodatni iskorak. Oslanjajući se na dosadašnju suradnju s više od 200 hrvatskih IT poduzeća te bogatu međunarodnu mrežu partnera, pokrenuli su Centar za predinkubaciju zamišljen kao sveučilišnu/fakultetsku platformu koja će na jednom mjestu poticati nove oblike suradnje između poduzetničkog, znanstvenog i javnog sektora.
Zašto pametna industrija i koji je doprinos visokoobrazovnih institucija
Područje djelovanja Centra pametna je industrija (grana strateškog razvoja fokusirana na sveobuhvatan razvoj digitalnih ekosustava) jer se Europa, a samim time i Republika Hrvatska, naočigled reindustrijalizira. Drugim riječima, jedino novi ciklus proizvodnje može održati Europsku uniju i zemlje članice globalno konkurentnima. Navedeni cilj nije moguće ostvariti bazirajući se na tradicionalnim industrijama. Prijeko je potrebno slijediti suvremene trendove vezane uz industrije 4.0 i 5.0. Grad Varaždin, kao i značajan broj gradova u Republici Hrvatskoj, trenutno se nalaze u postindustrijskoj tranziciji, pri čemu nove tehnologije tek trebaju postati sastavni (razvojni) dio lokalnog gospodarstva. Posebice industrija 5.0 ima snažne posljedice jer zahtijeva primjenu inovativnih poslovnih modela, uspostavu novih lanaca vrijednosti, digitalnu transformaciju, donošenje novih javnih politika i razvoj regulative koja će poduprijeti industrijsku transformaciju i staviti naglasak na istraživanje i inovacije.
Pametnu industriju potrebno je koristiti da se olakša i ubrza digitalna transformacija poduzeća, postigne njihova umreženost te razvije ekosustav suradnje. Ona treba predstavljati strateški okvir zajedničke suradnje gospodarskih subjekata, Vlade Republike Hrvatske te jedinica lokalne samouprave i akademske/istraživačke zajednice s ciljem što bržeg postizanja industrijske tranzicije, uz socijalnu transformaciju koja obuhvaća zajedničko (usklađeno) djelovanje svih dionika. Upravo stavljanjem naglaska na pametnu industriju, sveučilišta i fakulteti trebaju se otvoriti prema gospodarstvu, osnažiti provedbu primijenjenih istraživanja i suradnjom poboljšati komercijalizaciju poduzetničkih ideja.
Budućnost može biti svijetla
Udruga za promociju pametnih industrija (CroSI) u jednoj od svojih strateških inicijativa ističe važnost postojanja centara za predinkubaciju. Pokretanjem takvoga i sličnih oblika suradnje, doći će do razvoja kulture eksperimentiranja i snižavanja rizika primjene inovativnih tehnologija za gospodarske subjekte. Jedino zajedničkim snagama, kroz dijeljenje resursa među znanstveno-istraživačkim i državnim institucijama, startupovima i ostalim gospodarskim subjektima, bit će moguće aktivirati talentirane (mlade) pojedince i omogućiti im komercijalizaciju njihovih, tržišno opravdanih inovativnih poduzetničkih ideja.
IZVORI I PREPORUKA
Hoang, G. i Trong Luu, T. (2025). The curvilinear effect of entrepreneurship education on entrepreneurial intentions: The roles of entrepreneurial passion and resilience. Journal of Management Education, 49(1), 9-44.
Jagačić, T., Begičević Ređep, N. i Kadoić, N. (2024). Towards business idea maturity measuring:
Literature review. MIPRO – International Convention on Information, Communication
and Electronic Technology, 20.-24. svibnja, Opatija.Le, T. T. i sur. (2023). The effect of entrepreneurial education on entrepreneurial intention among master students: Prior self-employment experience as a moderator. Central European Management Journal, 31(1), 30-47.
Uddin, M. i sur. (2022). Developing entrepreneurial intentions among business graduates of higher educational institutions through entrepreneurship education and entrepreneurial passion: A moderated mediation model. The International Journal of Management Education, 20(2), 100647.
Nina Begičević Ređep je redovita profesorica Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu i voditeljica projekta Centar za predinkubaciju u pametnoj industriji. Njezini znanstveni interesi uključuju poslovno odlučivanje, strateško planiranje, inovativna poduzetnička rješenja te inovativnu primjenu digitalnih tehnologija u obrazovanju.