Uspoređujući razine područja, može se uočiti da ih je većina ostala nepromijenjena. Glavna je promjena razdvajanje područja “J – Informacije i komunikacije” na “J – Izdavačke djelatnosti, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja” i “K – Telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura i ostale informacijske uslužne djelatnosti”. Razdvajanje starog J područja čini se kao dobra odluka s obzirom na rastuću zastupljenost poslovnih subjekata koji se primarno bave digitalizacijom i upravljanjem informacijskom tehnologijom, što predstavlja i jedan od glavnih razloga izmjene standarda.

Kada se sagledaju sve promjene u NKD-u 2025., najzanimljivije su one napravljene na razini razreda i podrazreda u pogledu uslužnih djelatnosti. Prije svega zbog razvoja digitalne tehnologije, usluge posredovanja u raznim djelatnostima znatno su se proširile. Novi standard prepoznaje tu tržišnu promjenu te sadrži novoosnovane razrede/podrazrede u sklopu nekoliko područja koji se odnose isključivo na poslove posredovanja.

Koristi donošenja novog standarda klasifikacije djelatnosti

Zašto je uopće potrebno kontinuirano unaprjeđivati standard klasifikacije djelatnosti? Službeni odgovor moguće je iščitati iz Uredbe kojom se uspostavlja NACE 2.1. Njome se tvrdi kako je NACE, kao skup pouzdanih i usporedivih podataka, koristan institucijama zaduženima za zaštitu tržišnog natjecanja te poduzećima pri procjeni vlastite konkurentnosti. U nastavku ćemo istaknuti koristi koje od nove klasifikacije mogu imati poslovni subjekti.

Ukratko, NKD 2025. mogao bi se koristiti u poduzećima kao ulazna informacija pri razvoju i prilagodbi poslovne strategije u dijelu koji se odnosi na prepoznavanje konkurenata. Analiza konkurenata važan je skup metoda za poboljšanje uspješnosti poslovanja koji je prijeko potreban tijekom cjelokupnoga životnog ciklusa razvoja poduzeća. Upravo točnost ulaznih informacija ima izuzetnu važnost za složene postupke usporedbe. U taj skup informacija pripada i uvriježeno praćenje konkurenata unutar odabrane djelatnosti.

Osim samih poslovnih subjekata, koristi od NKD-a imaju i stručnjaci koji provode znanstveno utemeljene sektorske analize (npr. Ekonomski institut u Zagrebu). Pri izradi takvih studija važna je precizna i konzistentna razdioba sektora kako bi se jasno utvrdile pretpostavljene uzročno-posljedične veze. Šira javnost, zainteresirana za (makro)ekonomska kretanja, isto tako predstavlja skupinu korisnika koji očekuju osnovne i sažeto prikazane informacije. Međutim, one trebaju biti i lako razumljive kako bi se izbjegla kriva interpretacija.

Zanimljiva je OECD-ova studija (2012.) koja je pokazala da je jedna od ranijih reklasifikacija ICT sektora (s NACE 1.1 na NACE 2 standard) imala značajan utjecaj na promjenu njegova udjela u ekonomskim pokazateljima. Naime, tom administrativnom promjenom “preko noći” je smanjen udjel ICT sektora u BDP-u i u ukupnoj zaposlenosti na EU razini. “Površno” čitanje može navesti na krivi zaključak da je ICT sektor izgubio na važnosti.

Svaka promjena klasifikacije djelatnosti donosi sa sobom i određene troškove koje također treba uzeti u obzir pri ocjeni prelaska na novi standard. Primjerice, potrebno je prilagoditi staru verziju klasifikacije s novom kako bi se održala konzistentnost i usporedivost vremenskih serija. Nadalje, potrebno je zaposlenike statističkih ureda dodatno obrazovati o primjeni novog standarda. Konačno, treba ažurirati sustave prikupljanja podataka, što postaje sve veći izazov uslijed velike količine podataka.

Kada podvučemo crtu

Nakon što smo predstavili pozadinu i način promjene novoga standarda klasifikacije, vraćamo se na polazišno pitanje: Koliki je značaj promjene NKD-a koja stupa na snagu s prvim danom 2025. godine? Iako možemo opravdati razloge uvođenja novoga standarda, većina poduzeća neće osjetiti posljedice. Razlog leži u tome što ih nova izmjena NKD-a neće uvjeriti u nužnost njegove primjene jer promjene nisu dovoljno velike, pogotovo kada se sadašnja promjena usporedi s prijašnjom (iz 2008. godine). Ipak, određene koristi mogla bi imati poduzeća koja se bave posredovanjem. Naime, ako se odluče na industrijsku perspektivu prepoznavanja konkurenata, sada lakše mogu procijeniti svoj tržišni položaj.

Znači li to da NKD nije potreban? Odgovor je jasan i nedvosmislen: NE. Uvođenjem NKD-a dobit ćemo važne informacije koje možemo koristiti na razne načine. Ono što je upitno jest razina dodatne korisnosti (žargonski rečeno “delta”) nove promjene NKD-a. Ako se u obzir uzmu i potencijalni troškovi koji proizlaze iz prelaska na NKD 2025, ocjena korisnosti izmjene nacionalne klasifikacije djelatnosti zasigurno se smanjuje.

Znači li potencijalni manjak važnosti promjene standarda za korisnike koje cilja EU uredba u određenoj mjeri neuspjeh institucija koje su donijele taj standard? Odgovor je ponovno negativan. Zadaća takvih i sličnih propisa nije prisiliti poduzeća na upotrebu objavljenih informacija, nego ponuditi precizne informacije koje onda vlasnici i poduzetnici mogu koristiti ovisno o individualnim potrebama. Odluke o izradi dijelova poslovne strategije vezanih za konkurenciju ionako su previše složene i osjetljive da bi se donosile pomoću samo jednoga kvantitativnog kriterija. NKD je tu ako zatreba, ali ne bi trebao biti glavni čimbenik u strateškom odlučivanju.

Određeni utjecaj NKD-a možemo očekivati pri izradi znanstvenih radova i sektorskih analiza. Naime, novi standard dodatno će poboljšati preciznost nalaza istraživanja (uslijed promjena strukture gospodarstva) bez negativnog utjecaja na realnost analize. Dodatno, veći utjecaj će se osjetiti kod prijenosa informacija o industrijskim kretanjima široj javnosti, jer će sada taj prijenos biti pouzdaniji i vjerodostojniji stvarnom gospodarskom stanju. U konačnici, nadolazeća promjena standarda više će služiti “sekundarnim” korisnicima (znanstvenici i šira javnost) koji prate poduzeća nego samim “primarnim” korisnicima (promatranim poduzećima).