Povezanost sna i pokazatelja
osobnih performansi

San igra ključnu ulogu u održavanju optimalnog fizičkog i mentalnog zdravlja. Znanstvena su istraživanja utvrdila da nedostatak sna može dovesti do smanjenja koncentracije, povećanoga rizika od ozljeda, smanjenja kognitivnih funkcija i emocionalnih problema kao što su anksioznost i depresija. Doista, san je prijeko potreban za obnovu tijela. Dok spavamo, naše tijelo prolazi kroz nekoliko faza koje omogućuju regeneraciju stanica, rast mišića, popravak tkiva i sintezu proteina. Duboki san, poznat kao faza sporih valova tijekom koje naše disanje i otkucaji srca dosežu najnižu razinu, posebno je važan za fizički oporavak. U ovoj fazi tijelo oslobađa hormone rasta koji pomažu u popravljanju i izgradnji mišića.

Nedostatak sna općenito, a posebno dubokog sna, može oslabiti imunološki sustav, što povećava rizik od infekcija i bolesti. Somnološke studije (tj. istraživanja medicine spavanja) pokazuju da ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući visok krvni tlak, srčani i moždani udar. San također igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma i tjelesne težine. Tako, primjerice, nedostatak sna može dovesti do neravnoteže hormona grelina i leptina koji reguliraju glad, što može rezultirati ili povećanim apetitom i debljanjem ili razvojem osjećaja sitosti.

Kognitivne funkcije, uključujući pamćenje, koncentracija, rješavanje problema i donošenje odluka, snažno su povezane s kvalitetom sna. Tijekom spavanja u našem mozgu odvijaju se procesi ključni za konsolidaciju sjećanja i učenja. Konkretno, u REM fazi sna mozak procesira i organizira informacije prikupljene tijekom dana, što je ključ za dugoročno pamćenje. Nedostatak sna može dovesti do kognitivne disfunkcije. Osobe koje ne spavaju dovoljno imaju poteškoća s fokusiranjem, donošenjem odluka i rješavanjem problema. To je posebno važno u kontekstu postizanja radnih i obrazovnih performansi. Studije sustavno pokazuju da studenti koji ne spavaju dovoljno imaju lošije rezultate na testovima i ispitima, a nenaspavani zaposlenici skloniji su pogreškama i smanjenoj produktivnosti.

San je ključan i za emocionalno blagostanje. Dok spavamo mozak obrađuje emocionalne informacije, što je pak ključno za regulaciju emocija. Nedostatak sna može dovesti do povećane razdražljivosti, promjena raspoloženja i smanjene otpornosti na stres. Ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju veću vjerojatnost za razvoj mentalnih problema poput anksioznosti i depresije. S druge strane, kvalitetan san poboljšava ukupno mentalno zdravlje. Medicinska istraživanja pokazuju da ljudi koji dobro spavaju imaju pozitivniji pogled na život, bolje se nose sa stresom i manje su anksiozni. San također igra ključnu ulogu u društvenim odnosima, jer omogućava bolju kontrolu emocija i povećava sposobnost empatije.

Kvalitetan san može značajno poboljšati i radnu produktivnost. Pojedinci koji dovoljno spavaju (između sedam i devet sati) imaju veću sposobnost fokusiranja, bolje vještine donošenja odluka i veću kreativnost. Ako potrebna količina sna izostane, može doći do smanjenja radne učinkovitosti, češćih grešaka i niže motivacije. Zaposlenici koji ne spavaju dovoljno imaju i veću vjerojatnost da će doživjeti izgaranje na poslu, a to negativno utječe na njihovu dugoročnu sposobnost obavljanja radnih zadataka. San također igra ključnu ulogu u timskom radu i komunikaciji. Osobe koje su odmorne smirenije i ugodnije komuniciraju sa svojim kolegama, donose kvalitetnije timske odluke i učinkovitije izbjegavaju ili rješavaju sukobe.

San i performanse radnika znanja

Prethodne spoznaje utemeljene su na istraživanjima provedenima u svijetu, pretežno u SAD-u i zapadnoeuropskim zemljama. Motivirani da istražimo njihovu univerzalnost, ali i utvrdimo specifičnosti pojedinih zanimanja, odlučili smo provesti tri paralelna istraživanja na prigodnim uzorcima radnika znanja, profesionalnih rukometaša i šahista u Sloveniji.

U kontekstu radnika znanja – zaposlenika koji u svojem radu koriste intelekt za obradu stečenih i stvaranje novih znanja – kvaliteta sna itekako utječe na percepciju intenziteta rada i kreativnost na radnom mjestu. Do takvog smo zaključka došli na osnovi istraživanja provedenog u sklopu Behavior laba Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Kako bi prikupili što objektivnije podatke na uzorku od 30 ispitanika, koristili smo nosive uređaje poput Dreem i Oura prstenova. Ispitanici su promatrani tijekom razdoblja od mjesec dana. Pokazalo se da radnici znanja s lošijom kvalitetom sna intenzitet vlastita rada doživljavaju kao smetnju koja smanjuje njihovu kreativnost. Njihovi kolege, koji su kvalitetnije (duže) spavali, doživjeli su veći intenzitet rada kao izazov, što je u konačnici povećalo njihovu kreativnost na radnom mjestu. Ovo upućuje na zaključak da je kvalitetan san ključan za pozitivnu percepciju radnog stresa i održavanje visoke razine kreativnosti pri obavljanju radnih zadataka. Pritom je važna i posredujuća uloga stresa. Kada je san narušen, radnici znanja skloniji su doživljavati stres, što pak negativno utječe na njihovu sposobnost kreativnog razmišljanja. S druge strane, dobar san pomaže u regulaciji stresa omogućavajući radnicima znanja bolje upravljanje radnim zahtjevima i veću kreativnost.

San i performanse profesionalnih rukometaša

U svijetu profesionalnog sporta (u našem fokusu bio je rukomet), san je ključan za oporavak i uspjeh. Kako bismo utvrdili što se događa ako je sna premalo, dovoljno ili previše, istražili smo rukometašice (RK Krim Mercator) i rukometaše (RK Celje Pivovarna Laško). Radi se o vrlo uspješnim slovenskim klubovima. Tijekom cijele 2023./2024. natjecateljske sezone 42 ispitanika svaku je noć nosilo prstene za mjerenje vitalnih tjelesnih pokazatelja tijekom sna. Pokazalo se da su rukometaši koji su kvalitetnije spavali ostvarili i bolje performanse na terenu. San im je pomagao u oporavku mišića, poboljšao kognitivne funkcije potrebne za taktičko razmišljanje i smanjio rizik od ozljeda. Drugim riječima, kvalitetan san omogućava sportašima da se potpuno oporave od intenzivnih treninga i natjecanja, što je ključno za postizanje vrhunskih rezultata.

Nadalje, provedeno istraživanje među sportašima upućuje na to da san posreduje odnos između intenziteta treninga i stresa. Kada rukometašice ili rukometaši ne spavaju dovoljno, veća je vjerojatnost da će im intenzivan trening biti stresan, što može negativno utjecati na njihov učinak na terenu. S druge strane, odgovarajuća količina sna pomaže u smanjenju percepcije stresa i omogućava sportašima da se bolje nose s fizičkim i mentalnim zahtjevima suvremenog sporta.

San i performanse šahista

Šah je intelektualna sportska igra koja zahtijeva visoku razinu kognitivne funkcije, uključujući strateško razmišljanje, pozornost i pamćenje. Višemjesečna istraživanja provedena među osam šahovskih majstora i velemajstora (koji nastupaju za Sloveniju na međunarodnim šahovskim turnirima) pokazuju da kvalitetan san može značajno poboljšati njihove kognitivne performanse i strateško razmišljanje. Upravo je san ključan za obnovu kognitivnih funkcija šahista. Prikupljeni podatci pokazuju da pojedinci koji dobro spavaju i kvalitetnije strateški promišljaju, donose pametnije odluke te ostvaruju bolje rezultate u igri. S druge strane, nedostatak sna kod (vele)majstora može dovesti do smanjenja koncentracije, sporijeg razmišljanja i povećanja broja pogrešaka, što negativno utječe na njihove natjecateljske performanse. Očito, san pomaže u konsolidaciji informacija, poboljšava sposobnost dugoročnog planiranja, potiče razvoj učinkovitih strategija igre na osnovi predviđanja protivničkih poteza, što je ključno za uspjeh u šahu.

Slika 1 prikazuje razmjerno malu, ali ipak pozitivnu vezu između efikasnosti spavanja i objektivno mjerene uspješnosti sportaša. To znači da je spavanje važno, iako ne utječe dominantno na sportsku izvedbu. Neke druge varijable, koje su bliže konkretnoj aktivnosti na poslu (npr. odnos s nadređenim) ili u sportu (npr. timska kohezija), vjerojatno su značajnije.