ISTRAŽIVANJA
Poduzetništvo: GEM istraživanjem do javnih politika temeljenih na činjenicama
Slavica Singer, Nataša Šarlija, Sanja Pfeifer i Sunčica Oberman Peterka
14 min
Najveće, najdugovječnije i najprestižnije svjetsko istraživanje poduzetništva Global Entrepreneurship Monitor (GEM) već 25 godina prati poduzetničko djelovanje. Zahvaljujući istraživačkom timu sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomskog fakulteta u Osijeku među zemljama smo koje su od samih početaka uključene u GEM aktivnosti. Netom objavljeni rezultati za 2023. godinu i više su nego indikativni s jasnim preporukama za hrvatske poduzetnike i nositelje javnih politika.
Konceptualni okvir GEM istraživanja:
interakcija pojedinca i poslovne okoline
Poduzetničko djelovanje nastaje kada pojedinac želi transformirati svoju ideju u pothvat kojim stvara vrijednost za druge (Bacigalupo i sur., 2016.). Taj proces nije izolirani čin pojedinca nego je rezultat interakcije pojedinca i poslovne okoline. S jedne strane, ključ je u pojedincu koji posjeduje poduzetnička znanja i vještine koji nisu urođeni, nego stečeni (ne)formalnim učenjem. S druge strane, važnu ulogu ima i poslovna okolina kao složeni sustav s kojim je pojedinac (poduzetnik) u neprestanoj dinamičkoj interakciji. Ova interakcija ujedno čini i okosnicu dugogodišnjeg globalnog praćenja poduzetništva (engl. Global Entrepreneurship Monitor – GEM), koje se inkrementalno aktualizira pa tako od 2022. godine obuhvaća i pitanja o relevantnosti UN ciljeva održivog razvoja u procesima poduzetničkog djelovanja.
Konceptualni okvir (Slika 1) određuje teorijsku podlogu GEM istraživanja. Ona polazi od holističkog razumijevanja da stvaranje novih ekonomskih i društvenih vrijednosti ovisi o kapacitetu društva za oblikovanje i primjenu usklađenih interakcija makroekonomskih faktora, poduzetničke okoline i poduzetničkog djelovanja pojedinca (tj. proaktivne i inovativne osobe odgovorne za vlastite izbore). Unutar postavljenog konceptualnog okvira, ostvaruju se sljedeći istraživački ciljevi:
otkrivanje čimbenika koji utječu (stimulirajuće ili ograničavajuće) na prirodu i razinu poduzetničke aktivnosti neke zemlje
mjerenje razlika u poduzetničkim aspiracijama, ponašanju i aktivnostima te kvaliteti poduzetničke okoline unutar koje se obavlja poduzetnička aktivnost
otkrivanje implikacija javnih politika na kapacitet poduzetničkog djelovanja i utjecaj tog djelovanja na razvojne procese.
U trokutu navedenih ciljeva, rezultati GEM istraživanja omogućavaju izgradnju konzistentne podloge za oblikovanje i realizaciju javnih politika temeljenih na činjenicama, a u cilju poboljšanja poduzetničke okoline unutar koje (i u interakciji s kojom) se ostvaruje poduzetnička aktivnost pojedinaca (poduzetnika).
Slika 1. Konceptualni okvir GEM istraživanja – interakcija između pojedinaca i poslovne okoline
O GEM istraživanju
GEM istraživanje pokrenule su najrazvijenije zemlje svijeta (skupina G7, Danska, Finska i Izrael), motivirane za pronalazak “ključa” povećanja poduzetničke aktivnosti. Tijekom godina ova se globalna inicijativa širila da bi trenutno uključivala istraživačke timove iz 115 zemalja.
Standardizirano godišnje empirijsko istraživanje provodi se prikupljanjem podataka od odrasle populacije i stručnjaka. Podaci prikupljeni od reprezentativnog uzorka odrasle populacije (najmanje 2000 u svakoj zemlji) izražavaju samoprocjenu, očekivanja i percepciju o pojedinim aspektima poduzetničkog procesa (od individualnih atributa i društvenih vrijednosti do faza životnog ciklusa poduzetničkih aktivnosti: pokretanje, rast, izlazak). Intervjui s odabranim stručnjacima (najmanje s njih 36) pružaju uvid u njihova stručna mišljenja o kvaliteti poduzetničke okoline i problemima interakcije potencijalnih ili postojećih poduzetnika s poduzetničkom okolinom. Ispitivanje reprezentativnog uzorka odrasle populacije obavljaju agencije za ispitivanje javnog mnijenja (u Hrvatskoj angažiran je IPSOS), dok intervjue sa stručnjacima, na temelju standardiziranog predloška, provodi CEPOR (Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva).
Prikupljene podatke obrađuje ekspertni tim GEM konzorcija i stvara jedinstvenu, standardiziranu bazu podataka, kojoj zatim pristup imaju nacionalni timovi s ciljem provođenja statističkih obrada i interpretacije rezultata.
Globalni, nacionalni i tematski izvještaji, u kojima su prikazani GEM indikatori za sve uključene zemlje, mogu se besplatno preuzeti na internetskim stranicama GEM konzorcija (www.gemconsortium.org/report). Dodatno, na internetskim stranicama CEPOR-a objavljuje se nacionalni GEM izvještaj i druge relevantne publikacije koje su uže vezane uz poduzetničko djelovanje u Hrvatskoj (www.cepor.hr/gem-global-entrepreneurship-monitor/). S obzirom na kontinuitet istraživačkih provjera pretpostavki na kojima je postavljen GEM konceptualni okvir, zainteresirana javnost može longitudinalno analizirati i uspoređivati podatke, pratiti razvojne trendove i donositi zaključke utemeljene na činjenicama. Stoga niti ne iznenađuje da je GEM istraživanje postao referentan izvor spoznaja o poduzetništvu na osnovu kojih se oblikuju javne politike, programi i instrumenti poticanja poduzetničke okoline u svijetu.
Što nam govore najnoviji podaci iz 2023. godine
GEM istraživanje omogućava vertikalno i horizontalno uspoređivanje poduzetničke aktivnosti neke zemlje, korištenjem jedinstvenog konceptualnog okvira istraživanja i jedinstvenih (standardiziranih) indikatora. Vertikalno uspoređivanje omogućava nacionalnim timovima praćenje promjena poduzetničke aktivnosti i kvalitete poduzetničkog okruženja tijekom godina, te analizu efekata primijenjenih politika i instrumenata (za Hrvatsku je to moguće od 2002. godine). Horizontalno uspoređivanje omogućava da se za svaku zemlju provede analiza “udaljenosti” njezinih vrijednosti indikatora od indikatora u drugim zemljama u istom vremenu, odnosno izbor odgovarajućeg standarda i uzora (engl. benchmark) koji se želi postići.
Slijedom konceptualnog okvira, indikatore GEM istraživanja možemo grupirati kao:
Prema tek objavljenim rezultatima istraživanja (koji obuhvaćaju razdoblje od 2021. do 2023. godine) i korištenjem EU perspektive (usporedba sa šesnaest EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju), potvrđuju se već ranije uočeni trendovi i obrasci poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj. U nastavku su izdvojeno prikazane najvažnije spoznaje, dok cjeloviti GEM izvještaj o tome što našu zemlju čini (ne)poduzetničkom možete preuzeti na internetskim stranicama CEPOR-a.
Individualni atributi i društvene vrijednosti
Percepcija ispitanika o prilikama u neposrednoj okolini (u narednih šest mjeseci) ima tendenciju laganog rasta (sa 58,3% na 64,1%) i iznad je prosjeka EU zemalja. Još su zanimljiviji pokazatelji namjere za pokretanje poslovnog pothvata, prema kojima se kroz sve tri promatrane godine nalazimo na prvom mjestu u EU (28% odrasle populacije to bi željelo u 2023. godini, prema 15,6% odrasle EU populacije). Ovako visoki optimizam o prilikama i namjerama poduzetničkog djelovanja praćen je i visokom samouvjerenošću o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata, gdje smo također na prvom mjestu među promatranim EU zemljama. Po strahu od promašaja u 2023. godini (48,2%) nalazimo se u razini europskog prosjeka (48,6%). Ovakav obrazac stavova odrasle populacije o pokretanju poslovnog pothvata upućuje da je kod nas samozapošljavanje češći izbor nego u Europi. Ipak, visoka samouvjerenost o vlastitoj osposobljenosti za pokretanje poslovnog pothvata traži daljnja istraživanja imajući u vidu veliku razliku između onih koji vide potencijalnu priliku (64,1%) i onih koji imaju stvarnu namjeru pokretanja poslovnog pothvata (28,0%).
Percepcija o društvenim vrijednostima o poduzetništvu (dobar izbor karijere, društveni status, medijska pažnja) je tijekom godina stabilna. Čak 62,7% ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere. Ipak, treba istaknuti da željenu karijeru hrvatskih poduzetnika prati prilično niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. Po tom indikatoru smo na europskom začelju (za susjednom Slovenijom zaostajemo čak za gotovo 30 postotnih poena).
Poduzetnička aktivnost
Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o intenzitetu aktivnosti u svakoj fazi poduzetničkog procesa (pokretanje poslovnog pothvata, rast poslovnog pothvata i izlaz iz poduzetničke aktivnosti). Podatci ukazuju da pokretanje poslovnih pothvata – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost “odraslih” pothvata (starijih od 42 mjeseca) ima stabilne ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja. S jedne strane, iznadprosječna je zastupljenost rane poduzetničke aktivnosti, a s druge strane, udio “odraslih” poduzeća je ispodprosječan. Međutim, motivacijski indeks (omjer onih koji su pokrenuli poslovni pothvat zbog želje da naprave promjenu, jako zarade i/ili nastave obiteljsku tradiciju i onih koji to čine jer nemaju mogućnost zaposlenja) za Hrvatsku ostaje nizak i u 2023. godini iznosi 1,94, što je višestruko manje nego, primjerice, u Švedskoj, gdje iznosi 4,23. Takav nizak motivacijski indeks upozorava na veće učešće ulaska u poduzetničku aktivnost zbog nužde, a to može značiti nedovoljnu pripremljenost koja onda dovodi do izlaska zbog neprofitabilnosti.
Kao najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti, nakon što isključimo “ostale” razloge (mirovina, osobni razlozi, iznenadni događaji), istaknuta je neprofitabilnost (20,8% u odnosu na sve razloge izlaska), nakon čega slijede s po 11% vladine politike (prema porezima i birokraciji) i uočavanje nove prilike. Po visini izlaska zbog vladinih politika prema porezima i birokraciji u razdoblju 2021.-2023. nalazimo se iznad prosjeka EU zemalja.
Svi GEM indikatori mogu se dodatno analizirati prema osobnim obilježjima poduzetnika (rodnost, dob, obrazovanje i lokaciju življenja). Najnoviji rezultati samo potvrđuju ranije primijećeni obrazac da su poduzetničko aktivniji oni pojedinci koji posjeduju veće obrazovanje o poduzetničkim kompetencijama. Drugim riječima, obrazovanije osobe puno bolje uočavaju prilike i češće su spremne pokrenuti vlastiti poslovni pothvat.
Hrvatska još je uvijek po poduzetničkoj aktivnosti značajnije “muška” zemlja (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), što nas pozicionira neznatno iznad prosjeka EU zemalja (1,5). Razlozi rodne neuravnoteženosti u poduzetničkoj aktivnosti najčešće su rezultat (ne)dostupnosti usluga koje su bitne za organizaciju obiteljskog života, a čiji sadržaji su uglavnom u “opisu posla” žena u obitelji (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji) i posljedica kulturološkog konteksta.
Poduzetnička okolina
Prema mišljenju ispitanika, poslovna okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje u većoj mjeri ograničavajuće nego stimulirajuće na poduzetničku aktivnost. Kompozitni indeks NECI za procjenu snage cjeline nacionalnog poduzetničkog okvira i dalje nas pozicionira na začelje (s ocjenom od 4,3 u 2023. godini; u rasponu ocjena od 0 do 10), što je ipak lagani napredak u odnosu na 2021. (kada smo bili posljednji među svim promatranim EU zemljama). Ipak, u nadolazećem razdoblju bit će potrebno napraviti dodatni iskorak, kako bismo s povećanjem kvalitete poduzetničke okoline intenzivirali i poduzetničku aktivnost.
Detaljnijim uvidom u ocjene intervjuiranih stručnjaka dolazimo do zaključka da samo dvije komponente (dinamika domaćeg tržišta te raspoloživost i kvaliteta telekomunikacijske i prometne infrastrukture) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost (s ocjenama iznad 5). Međutim, kao posebno ograničavajuće komponente poduzetničke okoline, hrvatski stručnjaci su istaknuli: nedostatan doprinos obrazovanja (osnovnog, srednjoškolskog i tercijarnog) izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih; izostanak kulturnih i društvenih normi koje podržavaju poduzetničko djelovanje; neadekvatne vladine politike prema prioritetima te nisku razinu transfera istraživanja u poslovni sektor.
Poziv na zajedničko djelovanje
GEM istraživački rezultati javno su dostupni, te nakon 22 godine više ne možemo reći “nismo znali”. Svake godine, na temelju reprezentativnih istraživačkih spoznaja i utvrđenih činjenica, daju se preporuke nositeljima javnih politika, obrazovnim institucijama, gospodarskim udruženjima i zainteresiranoj javnosti. U kojoj mjeri su iste uvažene, nije predmet ovog priloga. Međutim, to ne znači da ne možemo i ne trebamo, barem jednom godišnje, naglasiti da su promjene potrebne.
Ključnim smatramo: (1.) razviti i primijeniti usklađene, istovremene i konzistentne javne politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), (2.) uspostaviti dijalog i suradnju s obrazovnim institucijama (koje trebaju svima omogućiti stjecanje poduzetničkih kompetencija), (3.) stimulirati suradnju na inoviranju proizvoda, usluga i poslovnih procesa među poslovnim, istraživačkim i financijskim institucijama, te (4.) podržati proaktivne, inovativne i odgovorne pojedince u pokretanju njihovih poslovnih pothvata.
Jedino sustavnim (tzv. triple helix) pristupom (vidjeti Etzkowitz i Leydersdorf, 1995., Carayannis i Campbell, 2009.), koji u svojim temeljima podržava interakciju akademskog i poslovnog sektora te vladinih aktivnosti, moguće je kroz poduzetništvo doprinijeti kvaliteti naših života i društva u cjelini. Nemojmo zaboraviti da problemi ne nastaju izolirano. Samim time, izolirano ih ne možemo niti rješavati.
IZVORI I PREPORUKA
Bacigalupo, M., Kampylis, P., Punie, Y. i Van Den Brande, L. (2016). EntreComp: The entrepreneurship competence framework. EUR 27939 EN. Luxembourg: Publications Office of the European Union.
Carayannis, E. G. i Campbell, D. F. J. (2009). 'Mode 3' and 'Quadruple Helix': Toward a 21st century fractal innovation ecosystem. International Journal of Technology Management, 46(3/4), 201-234.
Etzkowitz, H. i Leydesdorff, L. (1995). The triple helix – university-industry-government relations:
A laboratory for knowledge based economic development. EASST Review, 14(1), 14-19.GEM (2023). Global Entrepreneurship Monitor 2023/2024 Global Report: 25 Years and Growing.
London: Global Entrepreneurship Monitor.Singer, S., Šarlija, N., Pfeiffer, S. i Oberman Peterka, S. (2024). Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom? Zagreb: CEPOR.
Slavica Singer je Professor Emerita na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Voditeljica je UNESCO Katedre za poduzetničko obrazovanje i voditeljica istraživačkog tima GEM Hrvatska. Primila je počasni doktorat od Turku School of Economics (Finska) te nagradu Lund University (Švedska) za najboljeg edukatora iz poduzetništva u Europi.
Nataša Šarlija je redovita profesorica u trajnom izboru na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Članica je istraživačkog tima GEM Hrvatska. Njezin istraživački i edukativni rad fokusiran je na rast malih i srednjih poduzeća, financijski menadžment i upravljanje kreditnim rizicima.
Sanja Pfeifer je redovita profesorica u trajnom izboru na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Članica je istraživačkog tima GEM Hrvatska. Područja njezina interesa su poduzetničko ponašanje, niskougljično ponašanje, rast i razvoj poslovnih subjekata, strateški menadžment i inovacije.
Sunčica Oberman Peterka je redovita profesorica na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Članica je istraživačkog tima GEM Hrvatska. Područja njezina istraživačkog interesa su poduzetničko obrazovanje, poduzetničko sveučilište, autentično liderstvo, pokretanje poslovnog pothvata, upravljanje malim poduzećima i strateški menadžment.