Svaka osoba ima svoju misiju, a isto vrijedi i za organizacije. No, jeste li ikada razmišljali o tome treba li (i ako da, na koji način) integrirati osobnu misiju zaposlenika u poslovno okruženje radi stvaranja svrhovite organizacije? Upravljanje pomoću misija predstavlja inovativni koncept menadžmenta koji može transformirati vašu organizaciju i dodatno inspirirati zaposlenike za ostvarivanje svrhovitosti.

U potrazi za svrhom: od osobne misije do svrhovitog poslovanja

Prije ili kasnije, češće ili rjeđe, zapitamo se i ozbiljnije promišljamo o svrsi vlastita života. Osoba kojoj je jasna svrha vlastita postojanja u pravilu je vođena i snažnom osobnom misijom, odnosno poslanjem u različitim područjima života – od obiteljskog, prijateljskog, poslovnog do šireg društvenog konteksta. Ona je redovito podržana specifičnim osobnim vrijednostima kao usmjeravajućim načelima na kojima se temelji i svakodnevno ponašanje, neovisno o situaciji u kojoj se pojedinac nalazi. Kada su osjećaj svrhovitosti, jasna osobna misija, konkretne vrijednosti te načini djelovanja i ponašanja usklađeni, za očekivati je da se pojedinac “ostvari” kao osoba i pruži hvalevrijedan doprinos (tj. ostavi “trag”). Čak i kada naiđemo na poteškoće i prepreke, visoka razina motivacije s izvorištem u osjećaju svrhovitosti pomaže nam u prevladavanju nepovoljnih situacija i ostvarivanju najvećih dosega.

Prepoznavanje vlastite svrhe važno je za pojedince, a isto vrijedi i za poslovno okruženje. Pomalo iznenađujuće, o temi svrhovitog poslovanja ozbiljnije se počelo raspravljati tek posljednjih godina. Svojevrsna prekretnica, nakon koje je pozornost usmjerena na svrhovito poslovanje, bio je ljetni dvobroj uglednog poslovnog časopisa Harvard Business Review iz 2018. godine posvećen stvaranju svrhovitih organizacija. Glavna nit vodilja u središnjem članku vezana je uz najvažniji posao svakog vođe, a to je povezivanje osobne svrhe ljudi (zaposlenika) s organizacijskom, odnosno korporativnom svrhom. Ona pritom nije vezana uz ekonomske kalkulacije i razmjene, već odražava ono za čime težim(o), odnosno što želim(o) postići. Zaključak je jasan: zaposlenici s osjećajem svrhovitosti čine razliku u organizaciji i na tržištu.

Veza između osobne i organizacijske svrhe snažan je izvor motivacije. To je mjesto susreta u kojem organizacija i njezini zaposlenici postaju najbolji što mogu biti. Budući da proizlazi iz osobne svrhe (svakog) pojedinca, ova je veza jedinstvena i specifična. Upravo povezivanjem osobne (svakog zaposlenika) i organizacijske svrhe dolazi do razvoja nove “logike” svrhovitog poslovanja (Rey i sur., 2019.).

Svrhovite organizacije i svrhovito poslovanje

Razumijevanje koncepta svrhovitih organizacija postaje presudno u vremenima kada i pojedinci i organizacije tragaju za svojim identitetom. Svrha organizacije, prije svega, treba biti polazišna točka za sva organizacijska pitanja. Stoga, nije slučajno da je svrha, kao središnja točka njihova postojanja, vodilja svih aktivnosti svrhovitih organizacija.

Svrhovito poslovanje donosi organizacijama niz konkretnih prednosti. O’Brien i suradnici (2019.) ističu tri glavna razloga zbog kojih sve više organizacija nastoji poslovati svrhovito:

• Svrhovite organizacije ostvaruju višu razinu produktivnosti, stope rasta i inovativnosti te imaju zadovoljnije zaposlenike.

• Ljudi žele raditi za i podržavati organizaciju čija je svrha usmjerena na veću dobrobit društva.

• Svrhovite organizacije ugrađuju svrhu u svaku radnju i poslovnu aktivnost da bi trajno utjecale na živote ljudi (i na zaposlenike i na kupce i partnere).
  

Svrhovite organizacije svjesne su da njihov način poslovanja ne utječe samo na njihov opći poslovni uspjeh, već privlači i talentirane i kvalitetne zaposlenike te ostavlja dubok i pozitivan pečat pri stvaranju održivog humanog društva. Radi li se o održivom poslovanju, podršci lokalnoj zajednici ili smanjenju negativnog utjecaja na okoliš, svrhovite organizacije postaju ključni akteri u oblikovanju boljeg svijeta. Kada zaposlenici vide da njihov rad ima dublji smisao, više su motivirani i spremni su uložiti dodatan napor kako bi ostvarili ciljeve organizacije, što na kraju utječe na poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga te potiče razvoj novih ideja i pristupa.

U uvjetima stalnih i brzih promjena, globalne konkurentnosti, tržišne neizvjesnosti te sve zahtjevnijih dionika, danas je više nego ikada istaknuta važnost svrhovitih organizacija. Zato i rastući broj organizacija prepoznaje da svrhovitost poslovanja nije samo filozofija već jedan od ključeva dugoročnog uspjeha. No za postizanje izvrsnosti nije dovoljno samo jednostrano definirati organizacijsku misiju. Treba uzeti u obzir i osobne misije zaposlenika/menadžera i timova unutar kojih djeluju. Pritom će glavni preduvjet postizanja poslovne svrhovitosti biti zadovoljavanje interesa i očekivanja različitih dionika organizacije, što je moguće ostvariti kroz uravnoteženo upravljanje organizacijskim vrijednostima. Posljednje je karakteristika organizacija koje ravnomjerno ističu različite vrijednosti (vidjeti tablicu 1.) i teže zadovoljavanju potreba različitih dionika.